Historijat

Tešanj je jedna od rijetkih sredina sa dugom kulturnom tradicijom koja je podrazumijevala i širenje pismenosti, duhovnu naobrazbu, ljubav prema knjizi i pisanoj riječi. Tradicija pisane riječi je veoma duga, a u širenju obrazovanja i kulture veliku važnost imaju i biblioteke koje su se na ovom prostoru razvijale kako pri školama tako i u privatnom vlasništvu. Prvi zvanični tragovi knjiga i biblioteka na ovom području pojavljuju se još u 16. stoljeću kada su brojni prepisivači djelovali u okviru medresa, mekteba i samostanskih biblioteka.

U vrijeme Osmanske vladavine u Tešnju su postajale 3 medrese od kojih je najpoznatija Gazi Ferhad-begova medresa čiji se kontinuitet rada neće prekidati sve do 20. stoljeća. U njoj su prepisivana razna djela koja su nastala na orijntalnim jezicima (arapski, turski, persijski). Mnoge od prepisanih knjiga sačuvane su i nalaze se u arhivima, bibliotekama, muzejima i privatnim zbirkama. Dr. Muhamed Ždralović navodi da je tokom 17. i 18. stoljeća 18 prepisivača iz Tešnja prepisalo 25 knjiga na turskom, perzijskom, arapskom i bosanskom jeziku.

Značajan doprinos u razvoju kulture i prosvjete u BiH su imale čitaonice i kulturno-umjetnička društva. Prva čitaonica na području općine Tešanj bila je Franjevačka čitaonica u Sivši, osnovana 1842. godine. Ovu čitaonicu je formirao Ivan Frano Jukić prilikom svoje posjete Župi Sivša 1842. godine.

1870. godine u Tešnju se osniva Muslimanska kiraethana (čitaonica), Mustafa Šefki Užičanin, muftija i muderis Gazi Ferhad-begove medrese uvakufljuje vrijednu biblioteku. Jedan broj knjiga sa Užičaninovim pečatom se nalazi u tešanjskoj biblioteci, jedan u Medžlisu IZ Tešanj, a jedan kod Adema i Huseina Smajića iz Miljanovaca. Darodavac je napravio pečat s namjerom da ostavi spomen o sebi i djelima koje je posjedovao. Njegova biblioteka imala je djela iz oblasti šerijatskog prava, filozofije, poezije, orijentalnih jezika, islamskih znanosti i dr. Prvu tešanjsku kiraethanu 1892. godine naslijedila je Građanska čitaonica i bila je smještena u prostorijama Kulturno-umjetničkog društva Bratstvo.

U vrijeme Austro-Ugarske vladavine kulturne prilike bivaju nešto raznovrsnije, osnivaju se kulturno-prosvjetna društva nacionalno orijentisana: srpsko društvo Prosvjeta, hrvatsko Napredak i muslimansko Gajret koje osnivaju i svoje čitaonice, a koje i nakon odlaska Austro-Ugarske vlasti društva i čitaonice ostaju da djeluju.

Godine 1906. osniva se Muslimanska kiraethana (čitaonica). U svom programu rada imala je i organizovanje kulturnih sadržaja. Te iste godine osnovana je Srpska čitaonica s bibliotekom. 1907. godine u Tešnju je osnovana Prosvjeta u čijem sastavu je nastavila da djeluje ova čitaonica. Raspolagala je određenim knjižnim fondom, koji je djelomično sačuvan, a jedan dio tog knjižnog blaga sačuvan je i nalazi se u Općoj biblioteteci u Tešnju, a bibliotekar je bio DragoTanasić. Prestala je sa radom 1914. godine.

Hrvatsko društvo Napredak, sa sjedištem u Sarajevu je 1911. godine osnovalo svoj Pododbor u Tešnju. Tendencija osnivanja čitaonica bila je prisutna od strane društava. Tako je i Pododbor u Tešnju osnovao svoju čitaonicu s bibliotekom.

Kulturno-prosvjetno društvo Gajret je osnovano u Tešnju 1903. godine. Za tadašnje prilike je bilo sasvim prirodno da i ovo Društvo osnuje svoju čitaonicu, što je i učinjeno 1913. godine. Upravitelj ustanove bio je Muhamed Širbegović.

Hrvatsko-muslimanska čitaonica, osnovana je 1918. godine određeni broj naslova iz tih čitaonica je do danas sačuvan i nalaze se u Općoj biblioteci.

Današnja Biblioteka kao institucija modernog tipa osnovana je neposredno nakon Drugog svjetskog rata Odlukom Sreskog odbora 1946. godine sa skromnim fondom od oko 500 knjiga dobijenih uglavnom na dar od građana i preostalih knjiga Hrvatsko-muslimanske čitaonice. Bila je smještena u prostorijama Kulturno-umjetničkog društva Bratstvo. Kupovinom i darovanjem privatnih knjiga-knjižni fond se obogaćivao, te je tako Biblioteka sredinom 70-ih, osim što je imala oformljenu čitaonicu, Odjeljenje za odrasle, Dječije odjeljenje, imala je organizovanu i bibliotečku mrežu i šest pokretnih biblioteka.

Od posebne važnosti za rani razvoj Biblioteke je godina 1968. kada se knjižni fond znatno obogatio privatnom bibliotekom književnika Hamida Dizdara. Naime, te godine Općina Tešanj, na čelu sa tadašnjim predsjednikom Salihom Sarićem, a na prijedlog Mustafe Ćemana, izdvojila sredstva za kupovinu jedne od vrijednijih privatnih zbirki u cijeloj Bosni i Hercegovini, a koja u našoj biblioteci čini zaseban fond. Bogata historijska građa, brojni rukopisi, stara i rijetka knjiga čine posebnu dragocijenost ovog fonda koji broji 17,237 knjiga, te zbirke ugašene periodike od oko 898 naslova uglavnom nekompletnih časopisa i lisotva od kojih je dobar dio iz 19. stroljeća.

Fond Hamida Dizdara zaista je jedan od vrijednih spomenika naše kulturne baštine, ali ipak ne i jedini. U nastojanju da se sačuva tradicija u sakupljanju dobre knjige zaposlenici Biblioteke su se izborili da fond obogate otkupom i darovima drugih privatnih biblioteka. Tako se na policama Biblioteke našla orijentalna zbirka knjiga (arapski, turski, persijski), od 592 bibliotečke jedinice mahom štampanih, ali i rukopisnih, te drugi privatni fondovi zavičajnog karaktera. Fondovi knjiga i rukopisa na orijentalnim jezicima čine biblioteke muftije i muderisa Mustafe Šefki ef. Užičanina koju je on uvakufio koncem 19. stoljeća, zatim tu je i biblioteka Mesuda ef. Smailbegovića, posljednjeg muftije i muderisa Gazi Ferhad-begove medrese u Tešnju, koji je svojim utjecajem omogućio stvaranje biblioteke i kiraethane (čitaonice) u Tešnju. Biblioteku je darovala Ferida Smailbegović 1969. godine, a sadrži oko 500 knjiga uglavnom iz oblasti šerijatskog prava, tefsiri – tumačenje Kur'ana, tu su i riječnici, leksikoni arapskog, turskog, perzijskog, jezičnog područja. U fond na orijentalnim jezicima spada i zaostavština tešanjskog nastavnika, jednog od osnivača tešanjskog Amaterskog pozorišta, člana raznovrsnih kulturno–umjetničkih društava, a riječ je o Mehmedu Mehi Bajraktareviću

Pored ovih dobrotvora, u bogaćenju bibliotečkog fonda učestvovali su još: Edhem Pobrić koji je svojim učešćem kao bankar, političar i poslanik u SR Bosne i Hercegovine dao izuzetan doprinos privrednom i društvenom razvoju tešanjskog područja 70-tih i 80-tih god, zatim tu je i poznati tešanjski trgovac Dragutin (Drago) Tanasić te književnik Kasim Deraković. Ovdje se nalazi i jedan dio biblioteke Amaterskog pozorišta.

Ovim dobrotvorima pridružili su se još i književnik Bajruzin Hajro Planjac, Mirsad Ćeman – predsjednik Ustavnog suda BiH i Šemsudin Mehmedović - zastupnik u Parlamentu BiH koji konstantno daju svoj doprinos u bogaćenju bibliotečkog fonda. Godine 2009. otkupljena je privatna biblioteka Adila Alića. Knjižni fond od oko 2600 bibliotečkih jedinica, sa bogatom arhivom našao je svoje mjesto na policama naše biblioteke.

S obzirom na svo ovo bogatstvo koje čuva naša biblioteka, ne treba nas čuditi da je dobitnik brojnih priznanja. 1986. godine dobila je dva najveća duštvena priznanja, a riječ je o nagradi Drušva bibliotekara SR Bosna i Hercegovina Najbolja Biblioteka u Bosni i Hercegovini i Septembarska Povelja- najveće priznanje Općine Tešanj. Ova priznanja Biblioteka je dobila za svoje bogate i raznovrsne knjižne fondove, za brigu i čuvanje kulturnog blaga uz istovremeno prezentiranje tog blaga čitalačkoj publici. Pored toga je 1988. godine bila domaćin Jugoslovenske manifestacije Mjesec knjige 1988. godine" čiji je organizator Savez kulturno-prosvjetne zajednice Jugoslavije. Ovo je prvi put da je ovakva manifestacija održana izvan nekog od glavnih gradova Republika i Pokrajina. Tim povodom postavljena je izložba Iskra i putokazi, raritetnih rukopisa, knjiga i časopisa iz fondova tešanjske biblioteke, pri tom je ugostila brojne poznate ličnosti iz sfere kulture i umjetosti.

U današnjem informacijskom društvu, biblioteke su nezaobilazni centri znanja, a njihov zadatak je i evidentiranje rezultata "intelektualne produkcije". Međutim, svoju ulogu ne mogu obavljati ako njihovo funkcionsanje nije podržano savremenom informacijsko-komunikacijskom tehnologijom. Tako da 2007. počinje projekat kompjuterizacije biblioteke i otvaranje Internet kluba, a svim korisnicima biblioteke omogućen je besplatan pristup Internetu.

U cilju što boljeg ispunjavanja svoje uloge, Biblioteka se 2008. uključuje u COBISS (Kooperativni online bibliotečki sistem i servis). Sistem COBISS pruža potrebne uslove za on-line obradu fonda jedne biblioteke, te uvezivanje u jedinstven informacijski sistem koji obuhvata skoro sve zemlje u regiji. COBISS je sistem koji prikuplja podatke o građi koju posjeduju biblioteke, odnosno u kojem biblioteka ima bazu o svojim sadržajima. On također podrazumijeva on-line ponudu brojnih edukativnih sadržaja i veću dostupnost informacija učenicima, studentima, naučnim radnicima, istraživačima i svim drugim korisnicima. Osim toga, služi i za prezentaciju našeg knjižnog blaga i stvaralaštva koje posjeduje Biblioteka.

U period 2007-2017. godine Biblioteka je organizovala sedam konferencija bibliotekara- regionalnog, federalnog, državnog i međunarodnog karaktera. Pored brojnih eminentnih bh. predavača, na konferencijama su svoja znanja i iskustva prezentovali i poznati inostrani profesori

i bibliotekari. U okviru konferencija „obrađeno“ je mnoštvo tema od: zavičajnih zbirki, uloge školskih, narodnih biblioteka, pa do mogućnosti primjene ISO standarda 9001 u bibliotekama. Na kraju svake konferencije upriličena je dodjela nagrade Mustafa Ćeman koju je upravo Biblioteka 2007. god. i ustrojila, nazvanu u čast istaknutog bosanskohercegovačkog bibliofila i bibliografa, zaljubljenika knjige, Tešnja i Bosne i Hercegovine, koji je svojom ogromnom energijom i ustrajnošću, dao nemjerljivi doprinos za kulturni razvoj tešanjske sredine, ali i cijele Bosne i Hercegovine. Priznanje se dodjeljuje istaknutim bibliotekarima i drugim djelatnicima iz bibliotečko-informacione oblasti za doprinos u razvoju bibliotekarstva na nivou Federacije Bosne i Hercegovine, što je i jedina nagrada u ovoj oblasti u Federaciji BiH.

Biblioteka je u svoj opus rada dobila i izdavaštvo (2009), te je u proteklih nekoliko godina izdala preko 50 knjiga te na taj način poticala i podržavala pisanu riječ a posebno mlade autore.

2011. godine Biblioteka je uspostavila veoma dobru saradnju sa Institutom Yunus Emre iz Turske i kao rezultat te saradnje je donirana oprema za digitalizaciju, a to znači unapređenje i osavremenjivanje rada Biblioteke.

Sve do 1996. godine Biblioteka je bila u sastavu Narodnog Univerziteta, a od 1996. do 2001. godine u sastavu Centra za kulturu i obrazovanje od kada djeluje kao samostalna ustanova u oblasti kulture pod imenom JU Opća bibliotekaTešanj.

Problem sa kojim se biblioteka suočavala od samog svog osnivanja jeste prostor. U svom dugogodišnjem postajanju osim što nije imala stalno prebivalište, istovremeno je bio prisutan i problem neadekvatnog prostora, u kojem biblioteka nije mogla pružiti punu uslugu svojim korisnicima, kao ni primjereno predstaviti i zaštititi svoju vrijednu građu. U potrazi za boljim uslovima smještaja nekoliko puta je preseljavana, da bi 1962. godine našla utočište na duži period u zgradi Šarenog mekteba

U Šarenom mektebu ostaje sve do 1993. godine, kada biva iseljena, jer je zgrada vraćena u vlasništvo IVZ-a Tešanj. Tada, biva smještena u Vemal-ov Salon namještaja u stambenom naselju Simetrale, gdje ostaje sve do 1998. godine kada se premješta u nešto adekvatniji prostor, zgrada Dječijeg obdaništa. 2005. godine Fondacija za održiv razvoj OdRaz ulaže značajna sredstva za proširenje i adaptaciju prostora, te tako Biblioteka otvaranjem čitaonice dobija prostor od 272 m2. Nakon, skoro, sedam decenija došlo je vrijeme da se počne nešto konkretno raditi i na planu izgradnje nove zgrade i konačne stalne adrese. Stoga je odluka o trajnom smještaju ove izuzetno važne kulturne ustanove grada, pretočena u strateški razvojni projekt.

2007. godine u Strategiju razvoja općine Tešanj 2008-2015. godine uvrštena je i gradnja nove zgrade biblioteke. Od same ideje izgradnje zgrade pa do njenog useljenja prošlo je 8 godina. Svečanom ceremonijom 9. septembra 2015. godine otvorena je nova zgrada Opće biblioteke čija je izgradnja koštala 1,2 milijuna KM. Projekat je finansiran zajedničkim sredstvima Općine

Tešanj i Turske agencije za međunarodnu saradnju i koordinaciju (TIKA). Ovo je prva zgrada u Bosni i Hercegovini namjenski građena za Biblioteku u posljednjih 40 godina. Na tu činjenicu ponosni su ne samo uposlenici biblioteke, nego i svi građani naše Općine.

Biblioteka Tešanj je svoj 70. rođendan dočekala u punom sjaju, savremena, progresivna u ostvarivanju svoje misije i vizije. U mnogim segmentima, po mnogim kriterijima biblioteka je dostigla najveći stepen razvoja i zbog tih činjenica je uspostavila standarde ostalim bibliotekama u Bosni i Hercegovini. Tome su u znatnoj mjeri doprinijeli kako pojedinci tako i kolektiv biblioteke koji kontinuirano radi na populariziraju knjiga, ali i bibliotekarstva i čini napore da unaprijedi djelatnost. U nastojanju da svoj fond i dalje bogati, biblioteka izdvaja sredstva za kupovinu knjiga, te se u njoj mogu naći najnoviji naslovi i izdanja. Tako da danas, cjelokupni fond sadrži oko 70.000 knjiga, preko 30.000-40.000 bibliotečkih jedinica periodičnih publikacija i druge bibliotečke građe. Nova zgrada, obogaćen knjižni fond doprinjeli su da je u zadnjih nekoliko mjeseci za 40 % porastao broj novoupisanih članova. Kao uposlenici Biblioteke ponosni smo na činjenicu da smo danas postali jedan od tešanjskih brendova i da smo po rezultatima izašli izvan okvira Bosne i Hercegovine.